VRIJEME NA DVA KOTACA

by Nebojsa Subanovic

Renesansna bajka u Koprivnici

2019-08-24 Do sada pročitan 174 puta

Fotografija Đurđica Marković i ja

Četvrtak.

- Bi li išao u subotu na Renesansni festival u Koprivnici? – pita me Đurđica u telefonskom razgovoru.

- Naravno!

Petak.

- Dobar dan, ovdje Renato Labazan, direktor Turističke zajednice Koprivnice. Moja kolegica vas je zvala zbog prognoze… - poziv na mobitelu.

- Da, znam,…- i čovjeku ispričam sve što znam o onome što ga muči: hoće li biti kiše tijekom Renesansnog festivala.

- Pa dođite pogledati, sigurno će vam se svidjeti.

- Planirao sam doći.

- Onda se javite pa da popijemo pivo.

- Hvala! Svakako se vidimo.

Subota.

Gužva u turističkom vlaku za Koprivnicu. Mislim da je netko dobrano podbacio u procjeni interesa Zagrepčana za Renesansni festival! No, u takvoj gužvi neobavezna ćakula lako počne i vrijeme proleti. Na koprivničkom nas kolodvoru čeka nekoliko autobusa te prevoze u Carlsberg pivovaru. S autobusima slična kriva procjena, morat će voziti dvije runde.

Carlsberg nas je domaćinski dočekao i pogostio, svaka im čast!

Dan otvorenih vrata Carlsberg pivovare prilika je da čovjek kuša njihove proizvode ali i upozna se s proizvodnim procesom.

Cijelo vrijeme kontroliram meteo situaciju te šaljem informacije direktoru turističke zajednice.

Nakon što su svi zainteresirani obišli proizvodne hale, autobusi nas voze do samog Renesansnog festivala.

Ispred ulaza zovem Renata Labazana koji je i glavni organizator, mozak i kreator ove manifestacije.

S Renatom Labazanom, direktorom TZ Koprivnice i glavnim organizatorom Renesansnog festivala

Uvodi Đurđicu i mene u kompleks i putem priča o ideji, smislu i povijesti samog Festivala. Ovo je četrnaesti po redu i svaki puta je sve bogatiji.

Dok hodamo među šatorima i scenama sve više sam osupnut veličinom manifestacije. Na nekih dva, dva i pol hektara su desetci šatora, štandova, prikaza iz života iz četrnaestog ili petnaestog stoljeća.

- Imamo goste iz Italije, Poljske,… - govori nam, - svake godine imamo određenu temu festivala. Pokazat ću vam koja je ove godine.

Tema ovogodišnjeg Festivala

Vodi nas do malog muzeja torture ispred kojeg nekoliko krvnika obrađuje dvojicu, trojicu nesretnika. Nevjerojatna je količina ljudske mašte u osmišljavanju načina mučenja drugog ljudskog bića.

- Najveći i najbogatiji smo festival takvog tipa u Hrvatskoj, a među najvećima u Europi. – dodaje Renato. Svuda oko nas ljudi u srednjovjekovnoj odjeći, od kmetova, zanatlija svih profila, plemstva, vojnika, klera… Trebalo je to sve organizirati, podijeliti uloge, napraviti kostime, scenografiju.

Scenografija, kostimi, predstave, sve je vrhunsko!

Dolazimo do najvišeg dijela bedema koji su štitili srednjovjekovnu utvrđenu Koprivnicu i tek ovdje čovjek dobiva pravu sliku o razmjerima Renesansnog festivala.

Na sjevernom dijelu su streličari i aktivnosti koje mogu biti i opasne za posjetioce

Pozornica na kojoj se izmjenjuju izvođači srednjovjekovne glazbe i uglavnom na replikama instrumenata tog doba. Ispred je prostor za održavanje viteških turnira i sportskih natjecanja toga doba

U nastavku je šatorsko naselje viteza, njihovih paževa i ostalog pratećeg osoblja.

Ima tu starih zanata, kulinarskih atrakcija, suvenira, igračaka za djecu i odrasle, za svakoga ponešto.

- Mislite da neće biti kiše? – pita me Renato u svojoj centrali.

- Baš i ne vjerujem, ako da, onda možda tek u drugom dijelu noći, ali kako mi izgleda, neće uopće, barem ne u količini koja bi pokvarila Festival.

Vremenske prilike su od presudnog značaja za Festival, a koga konzultirati nego meteorologa portala www.meteo-info.hr

- Bilo je zlih primjedbi oko renesanse i vremenskog perioda kojeg prikazujemo, - nastavlja Renato svoju priču o povijesti Festivala, - no, kažem ja njima, renesansa nije došla preko noći, niti svuda u isto vrijeme.

Renato, inače geograf i povjesničar, priča nam priču o Koprivnici, borbama s Turcima, o njegovoj borbi da ostvari svoju ideju Renesansnog festivala, o „borbama“ koje sada vodi kako bi festival prošao bez prave krvi.

- Oni se tako užive u te svoje borbe da koji puta pretjeraju pa bude i slomljenih nosova.

Ostavljamo Renata na kojem se vide tragovi umora i iscrpljenosti te Đurđica i ja nastavljamo obilazak sami.

- Oko četiri, pola pet dođite u VIP zonu, - govori nam dok izlazimo iz njegove centrale.

Zanatlija

Dvoboj. Treba imati i snage i kondicije za ovakvu aktivnost.

Kraljevska procesija

Srednjovjekovni ragbi. Vreću od nekih dvanaest kila treba ubaciti u protivnički „gol“. Momci to stvarno igraju! A mi navijamo.

Ovako se radilo dok nije bilo muljača. Moram priznati, ovaj način mi se puno više sviđa.

Đurđica u renesansnom izdanju

Gubavci. Nevjerojatno kako su posjetioci zazirali od njih

Među gubavcima se našao i koji neodoljiv osmjeh

Ovo dvoje  satima neumorno drobi ugljen za ljevače željeza.

Kontempliram malo o životu ljudi srednjega vijeka, o njihovom „radnom“ danu. Koliko li je trajao? Od zore do sumraka? Godišnji odmori nisu postojali. Ni penzija. Sretni su bili klinci koje je htio uzeti neki zanatlija na šegrtovanje.

Odlazimo do VIP prostora. Na meniju su srednjovjekovni specijaliteti, vjerujem oni koje je jelo plemstvo i bogati zanatlije i trgovci.

Uz dobro jelo i finu graševinu vrijeme curi vrlo brzo. Trenutak povratka se približava.

Bilo je tu i ptica dresiranih za lov, kako i dolikuje srednjem vijeku

Koncert ispred Kraljevske pozornice

Odlazimo do Renata, kratka ćakula, zahvale ne predivnom danu i pozdrav uz naše obećanje da se vidimo i iduće godine, ali tada dolazimo propisno obučeni.

A u vlaku se počinju dešavati čudne stvari….

Najnoviji

Muškat
2019-09-22
S oblacima i burgerima
2019-09-17
Renesansna bajka u Koprivnici
2019-08-24
Svuda pojdi, doma preko Velebita dojdi
2019-08-10
Buffalo Bill City
2019-08-09

Najčitaniji

U potrazi za Velebitskim Indijancima
2017-08-16
Tu ti je, prijatelju, fizika jako jednostavna
2018-09-25
Riana travelmakerica
2018-01-17
Od Zadra do Zagreba preko Karlobaga
2018-08-17
A zimi, a ljeti
2018-02-17
Pišite mi!   HOME   GASTRONOMIJA   PUTOPISI   RONJENJE   SAVJETI   SLASTICE   TEHNIKA  
Prijenos i objava dijela i cijelog teksta s ovog bloga je moguć samo uz dozvolu autora. Postavljanje linkova na bilo koju adresu iz ovog bloga je moguća bez dozvole autora.