2018-02-17 Do sada pročitan 8230 puta

Foto naslovna: Damir Magdić

Dok sam bio tinejdžer kružila je pošalica o tome kako se zove direktor Prištinskog hidrometeorološkog zavoda – Aljeti Azimi! Bilo ih je još na tu temu, no šalu na stranu, prihvatimo se ozbiljnih tema!

Foto: Damir Magdić

A jedna od ozbiljnih tema je: voziti motor zimi ili ne voziti motor zimi? Odgovor na ovo Sheakspeareansko pitanje je vrlo jednostavan: ne postoji niti jedan razlog zašto ne! Uz ogradu da na cesti nema snijega - ne znam kako se nositi sa snijegom na cesti. Vjerujem kako postoji bitna razlika u ponašanju na snijegu kod različitih tipova motora. Enduro motori se sigurno bolje snalaze na snijegu nego, recimo, customi ili choperi.  

Samo za odvažne.... Foto: Dario Tomašić

Ukoliko se odlučite na zimsku vožnju, morate imati na umu kako se ona bitno razlikuje od ljetne, a uza to, ima još nekoliko momenata o kojima morate voditi računa. Krenimo redom.

 

Gume i temperatura

Gume su ono što nas drži na cesti, preciznije, sila trenja između guma i podloge. Što je ona veća, to smo sigurniji. Guma je živi materijal čija svojstva direktno ovise, između ostaloga, o njenoj starosti i temperaturi. Pustimo sada godine na stranu. Ono što nam je zanimljivo je njena ovisnost o temperaturi. Što je temperatura gume viša to je ona mekša i obrnuto. Na određenoj temperaturi će se ona rastaliti, a na nekoj drugoj, višoj i zapaliti. Za gumu u smislu vožnje je bitan onaj raspon temperatura na kojima je ona dovoljno mekana da se „lijepi“ za cestu, ali još uvijek kruta i ne gori.

Foto: Zaki Savić

Proizvođači guma iliti pneumatika, prilagođavaju njen sastav tome da ima najbolja svojstva prijanjanja pri nekoj, takozvanoj radnoj temperaturi. A temperatura gume u vožnji je funkcija dviju veličina: zagrijavanja zbog trenja (drugi zakon termodinamike) i razmjene topline s okolinom - zrakom i samom podlogom.

Morate imati na umu kako u našim geografskim širinama raspon temperatura podloge – asfalta između ljetnih i zimskih vrijednosti može biti preko 40 stupnjeva Celzija! To znači da i raspon temperatura vaših guma tijekom ljetnih i zimskih vožnji može biti preko 40 stupnjeva!

U prijevodu, vaše gume zimi sigurno neće „držati asfalt” tako dobro kao ljeti, koliko god ih „zagrijali”!

Prema tome, ako ste se odlučili za zimsku vožnju, olabavite na gasu i kočnici.

 

Ulje u motoru

Kako bi ulje u motoru moglo odrađivati svoj posao – podmazivati sve pokretne dijelove izložene trenju, mora biti određene gustoće i viskoznosti. Gustoća i viskoznost nisu sinonimi! Gustoća je omjer mase i volumena, a viskoznost je mjera unutrašnjeg trenja. Za usporedbu, voda ima veću gustoću, ali manju viskoznost od motornog ulja.

Foto: Damir Magdić

Konstruktori agregata pretpostavljaju kako će oni raditi na nekoj zadanoj temperaturi te shodno tome određuju i kakvo ulje mora biti u motoru. Gustoća i viskoznost ulja ovise o njegovoj temperaturi – što je ono toplije, gustoća i viskoznost su manji. Zato prije zimskih vožnji dajte vašem motoru malo više vremena da se zagrije u leru kako bi ulje došlo na svoju radnu temperaturu. Ukoliko zakrenete gas dok je motor još hladan, habanje njegove utrobe bit će puno veće od dozvoljenog.

 

Stanje kolnika

Ljeti često ne moramo voditi puno računa o stanju kolnika – obično su suhi i čisti. No zimi se stvar drastično komplicira. Prvo na što zimi moramo obratiti pozornost je ima li na kolniku vode. Naime, zimi su vrlo izgledne dugotrajne rose, ponegdje kolnik može ostati mokar tijekom cijeloga dana, posebice na usjecima. Kako ta voda nije posljedica kiše nego rose ili rastaljena mraza, za očekivati je da cesta bude klizava zbog „dodatka“ ulja, pijeska i prašine. Ukoliko je jutarnja temperatura bila ispod nule, voda se mogla zalediti, a na sjenovitim mjestima se taj led mogao zadržati i dulji dio dana, pa čak i cijeli.

Foto: Damir Magdić

Drugi nezgodni element na kojeg možete naletjeti na kolniku je lišće zaostalo od jeseni. Zimi nije toliko vjerojatno, no! Vodite računa kako je lišće klizavo gotovo koliko i led. Posebice, ako je vlažno, a zimi je vrlo vjerojatno vlažno, ako zbog ničeg, a ono zbog jutarnje rose ili mraza.

Ono čega će zimi također biti po kolnicima su pijesak i fini šljunak kojeg posipaju cestari kako bi povećali trenje u slučaju leda ili ugaženog snijega. I taj pijesak ili šljunak imaju tendenciju gomilanja u zavojima.

 

Sol

Soljenje kolnika

Sol nema direktni utjecaj na sigurnost vožnje motorom, ne računajući sam njegov  razlog postojanja na kolniku: sprečavanje zaleđivanja. Sol je problem druge prirode – održavanja motora. Ona je po svojim fizikalno-kemijskim svojstvima higroskopna i korozivna tvar. Higroskopna znači da voli navlačiti vodu na sebe, a korozivna da će vrlo rado stupati u kemijske reakcije s metalnim i gumenim dijelovima vašeg motora. Posebice voli aluminij!

Sol s kolnika ima tendenciju lijepljenja po vozilima.

Koja je putanja soli po vašem dvokotačnom ljubimcu? Ukoliko na njega ne dođe preko kapljica vode koja pršti dok vozite zasoljenim kolnikom, doći će u obliku slane prašine. Kako je higroskopna, to će vrlo vjerojatno biti vlažna i zalijepiti se negdje gdje ne biste željeli. Potom će na tom mjestu i dalje skupljati vodu te će se tako zasoljena voda zbog kapilarnog tlaka uvlačiti i u najsitnije pukotine i tamo početi kemijsku reakciju s tvarima koje će zateći.

Ne moram posebno objašnjavati odakle zimi sol na kolnicima.

Sol na kolniku

Zato bi nakon svake zimske vožnje, posebice ako je kolnik bio vlažan, trebalo dobro oprati motor i to miniwashom. Znam kako mnogi motoristi, s razlogom, izbjegavaju miniwash, no u ovom slučaju bi ga ipak trebali upotrijebiti, ali pažljivo, izbjegavajući direktni mlaz u ležajeve kotača ili neka druga mjesta gdje bi voda pod mlazom mogla ući tamo gdje ne treba – koja su to, ovisi o konstrukciji motora.

Želim vam puuuno ugodnih i sigurnih kilometara na vašem dvokotačnom ljubimcu!